Skupi kvadrati u tri najveća grada: "Stranih kupaca sve manje, situacija nije bajna"

U odnosu na 2024. godinu, promet nekretninama lani je u prosjeku pao za 13,4 posto, a pad je posebno izražen u priobalju. U Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošle godine bio skoro za trećinu manji u odnosu na pretprošlu godinu.

Jasminka Biliškov iz agencije Biliškov nekretnine kaže kako su kasno proljeće i ljeto razdoblje kada se inače u Splitu i okolici najviše trguje nekretninama jer tada najviše stranaca boravi ovdje. No lani nije bilo tako, a čini se da neće biti ni ove godine.

"Nije bajno, fali priuštivih stanova"

"Manji je broj upita, a i klijenata, pogotovo što se tiče stranih državljana. Situacija nije bajna. Kronično nedostaje priuštivih stanova. Pritom ne mislim na stanove iz programa priuštivog najma, nego na stanove koji bi se prodavali po realnim tržišnim cijenama", kaže.

Na tržištu su najtraženiji stanovi od 50 do 70 kvadrata pa takvih najviše nedostaje.

"Kako koji od tih stanova dođe, tako i ode. U Splitu zaista nedostaje stanova pa se mlade obitelji okreću Solinu, Klisu, Kaštelima i Trogiru tražeći stanove. Tržište se pomiče prema tamo, cijene su nešto niže, a i ta mjesta su prometno dobro povezana sa Splitom. Ondje su cijene kvadrata od 3.000 do 4.000 eura, a u Splitu od 4.000 eura naviše, čak do 10.000 eura za stanove na atraktivnim lokacijama. Ispod 4.500 eura teško je naći ikakvu novogradnju u Splitu", objašnjava Biliškov.

Strani kupci 'povukli ručnu kočnicu'

Veliki pad interesa stranaca za kupovinu nekretnina na splitskom području naša sugovornica tumači nestabilnom situacijom u svijetu zbog koje su potencijalni kupci već lani bili puno oprezniji.

"Ljudi kao da su povukli ručnu kočnicu. Kupaca iz Njemačke u Dalmaciji praktički više nema, a ranije ih je bilo puno. Mađara također. Ako i bude poneki strani kupac, onda su to Poljaci, Česi, Slovaci i Ukrajinci. No i njih je puno manje nego prije tri ili četiri godine kada nam je svaki treći klijent bio stranac", kaže.

"U Zagrebu je lagano zabrinjavajuće"

Agencija koju vodi posluje i u Zagrebu pa nam Biliškov kaže kako je pad prometa nekretninama i u glavnom gradu prilično velik.

"Čak je teže nego u Splitu. Puno je manje upita, ali i puno manje stanova po cijenama po kojima se mogu prodati. Situacija je lagano zabrinjavajuća."

Najteže je, dodaje, prosječnom građaninu.

"Bogati si mogu priuštiti što žele, ali srednji sloj građana koji su temelj svakog društva, ne mogu si priuštiti kvalitetan stan."

Cijene nekretnina u Zagrebu su nešto niže nego u Splitu, od 4.000 eura za kvadrat naviše.

"Ispod 4.000 eura nema, a onda pet-šest-sedam tisuća pa sve do najskupljih stanova od desetak tisuća eura za kvadrat", kazala je.

Ujutro ponudio stan, popodne ga prodao

I Branko Papeš, vlasnik agencije Dogma nekretnina iz Rijeke, kaže kako u Rijeci, Istri i na Kvarneru svi koji traže realnu cijenu brzo prodaju nekretnine.

"Baš smo prošloga petka imali situaciju da nam je ujutro došao prodavatelj čija je nekretnina već poslijepodne bila prodana. Čovjek je jednostavno postavio realnu cijenu", ispričao nam je Papeš.

U Rijeci su, kaže, cijene kvadrata u starogradnji od 2.700 do blizu 4.000 eura.

"To znači mali stan, dobro sređen i na dobroj lokaciji. A cijene u novogradnji su od 3.500 do 5.000 eura po kvadratu."

Cijene starih i novih stanova skoro iste

Za usporedbu je kazao kako su cijene kvadrata u Trstu od 2.000 do 3.000 eura u starogradnji, a u novogradnji od 5.000 do 8.000 eura.

Iz tih cijena se, ističe Papeš, vidi jedan pd najvećih problema domaćeg tržišta nekretnina - skoro izjednačene cijene kvadrata u starogradnji i novogradnji.

"Svugdje u Europi razlika u cijenama između starih i novih stanova je od 25 do 50 posto. Kod nas toga nema. Cijene se čak i preklapaju. Razlog tomu je što nema puno stanova u novogradnjama pa su ljudi primorani kupovati stare stanove kojima su onda cijene visoke. A to nije normalna situacija."

"Normalizacija tržišta, a ne strašan pad"

Podatke o velikom padu prometa nekretninama u Hrvatskoj Papeš je protumačio iz drugačije perspektive kazavši da se tržište nekretnina u stvari normalizira.

"U Hrvatskoj je 2015. realizirano oko 65 tisuća kupoprodaja nekretnina. To je bila solidna godina, ni jako dobra ni jako loša. A onda je promet iz godine u godinu rastao da bi 2022. nakon pandemije covida bilo čak 135 tisuća kupoprodaja. Dakle, od solidne 2015. u sljedećih sedam godina udvostručen je broj kupoprodaja, što je posve nerealna situacija. Te 2022. prodavalo se zaista sve i svašta po svakakvim cijenama, a nakon toga svake godine slijedio je lagani pad sve do lanjskih 85 tisuća kupoprodaja. No to je i dalje 40 posto više nego 2015. koja je bila solidna, pa ne bih rekao da je ovo sada neki dramatičan pad, nego normalizacija i stabilizacija tržišta."